2017-10-15 20:30:55 Svjetski dan hrane Svjetski dan hrane, proglašen je 1979. godine u znak obilježavanja dana osnutka FAO-a – Organizacija za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima na dan 16. listopada 1945. godine. Unatoč naporima WHO-a i FAO-a da se pokuša smanjiti broj pothranjenih kao i broj oboljelih ljudi od posljedica pothranjenosti, prema službenim podacima FAO-a ipak je gladno preko 850 milijuna ljudi. Ukoliko se hitno ne poduzmu određene mjere, situacija bi se mogla pogoršati, a najcrnje su prognoze za sljedećih par desetljeća!!! Razlozi za sve veću glad u svijetu Bez obzira što FAO svake godine povodom Svjetskog dana hrane predlaže različite tematske akcije kao što su npr. izazovi klimatskih promjena i bioenergija, mobilizacija različitih sredstava za mikro projekte poticanja proizvodnje hrane, sigurnost hrane u svijetu, poticanje poljoprivredne proizvodnje kroz državne poticaje i slično, «glad» za hranom je sve veća, jer potražnja za hranom raste brže nego ponuda, kao posljedica sveopće povećanje svjetske populacije (najviše mnogoljudne i siromašne zemlje) s jedne strane, a s druge ekonomski napredak novonastalih i bogatijih država i njihovo traženje novih izvora energije na uštrb uzgoju poljoprivrednih kultura za prehranu. U zadnjih deseta godina ovog stoljeća cjelokupna svjetska proizvodnja žitarica nije zadovoljila potražnju, tako da se stalno crpe svjetske zalihe žita koje su prije dvije godine bile najniže u zadnjih 34 godine!! Trend se nastavlja, tako da je prognoza Svjetske organizacije za hranu o stanju do 2050. godine više nego alarmantna – to je tako blizu!!! Stručnjaci ovaj zabrinjavajući trend pripisuju raznim uzrocima kao što su: Globalizacijski procesi – nova tržišta – rastuća svjetska populacija, potražnja za hranom u inače najmnogoljudnijim i najsiromašnijim zemljama svijeta, što povlači nagli rast novih gradova i naselja na uštrb velikih poljoprivrednih površina (napuštanja farmi, isušivanja rižinih polja, uništavanjem plantaža) s jedne strane, a s druge velika potražnja za pitkom vodom i vodom za pokretanje energije u novim tehnološkim procesima. Iz tog razloga poljoprivredna proizvodnja će morati podržavati proizvodnju veće količine hrane s mnogo manje raspoložive vode , a to opet dugoročno zahtijeva razvoj novih usvjeva otpornih za sušu. A za sve to je potrebno opet sve više financijskih ulaganja, koje siromašne zemlje nemaju! Prije 13-tak godina na Summitu «Satanak o hrani» u Rimu, saastali su se prestavnici iz 194 zemlje (šefovi država i vlada), kako bi bi pronašli rješenje za osiguranje dostatne količine hrane, a istovremeno sačuvati čisti zrak i okoliš. Na tom povijesnom Summitu zaključeno je da je to posljednja prilika čovječanstva za trajna rješenja temeljnog problema suvremenog svijeta – OSIGURATI HRANU ZA SVE. I danas nakon tog povijesnog Summita, obilježavanje Svjetskog dana hrane ponovno je važno i dramatično aktualno radi izgradnje svijesti svjetske populacije o globalnom problemu nestašice hrane u nerazvijenim zemljama, kao i radi jačanja solidarnosti u borbi protiv gladi, pothranjenosti i siromaštva. Konstanta i činjenica ovih zadnjih 10-tak godina je što je proizvodnja hrane u siromašnim zemljama sve manja i lošija, a taj trend će se nastaviti, a još crnje prognoze su, da će se pogoršati u slijedećim desetljećima. Zato, svi zajedno također moramo razmisliti koliko trošimo na hranu i u kojim količinama je konzumiramo. Dakako, svi smo mi u ovo vrijeme recesije «stegnuli remen» i svatko od nas zna koliko može smanjiti potrošnju namirnica koje nam nisu od životne važnosti, jer broj gladnih u svijetu ne poznaje statistike niti recesije.
izvor: internet |
Osnovna škola Bogumila Tonija Samobor |