preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:







 

Literarna grupa

Međugradska smotra LiDraNo 2017.

Na ovogodišnjoj smotri, koja se održala u POU Samobor 26. siječnja, a pod domaćinstvom OŠ Samobor,  sudjelovali smo s literarnim radovima Luke Ilića, Marte Pisk, Katarine Vilić, Eme Volar i Ene Frkin. Za županijsku su razinu smotre predložena dva naša rada - lirski izrazi Ene Frkin i Marte Pisk.

Županijska razina LiDraNa održava se u Velikoj Gorici 14. veljače. Našim učenicama želimo puno uspjeha i dobru zabavu!

U nastavku su radovi predloženi za županijsku razinu, a ostali radovi nalaze se u prilogu.

 

Ena Frkin,

Kroz prozor

Kroz prozor, prašnjavi, mali,

gledam i pitam se

gdje su ljudi nestali.

Zašto otiđoše svi iz našega malenoga grada,

nekad veselog i bučnog,

i ne vratiše se nikada?

Zar svi zaboraviše svoj predivan dom,

nekad zbrinut i topao,

a danas ruševan i trom?

Zaista, otiđoše ljudi iz rodnoga grada,

daleko po svijetu,

da postanu bezlično roblje rada.

Zaboravili smijeh i sreću,

otišli za novcem, poslom, autima,

i sad u sivoj magli šeću.

Kroz prozor gledam

svoju najveću ljepotu i sram,

jer sam ga u žaru pohlepe,

prvi napustio ja sam.

 

Marta Pisk, 

Moja borba

 

Tišina me razdire, a glas mi se guši.

Ne mogu podnijeti to što nosim na duši.

Ruke mi se tresu, krv gori,

srce mi se s glavom bori.

Htjela bih nešto reći, pobuniti se protiv svih...

No, moj je glas nevažan, moj je glas pretih.

Snovi mi se ruše, a cilj mi bježi s vida...

Tko mi snove uzima, tko mi snove kida?!

Boriti se nemam snage, iscrpile me rane teške...

Vjerovati? Nikad više!

Ne želim ponavljati iste greške.

Kako početi ispočetka?

Kako se ustati s dna?

Više nemam nekog da me gura,

a ne znam mogu li dalje sama...

 

Iako mi oslonac nije iza leđa,

vatra i želja i dalje su u meni.

Sada ću morati riskirati!

Sad kreće moja borba!

 

 

 

 

LiDraNo 2016.

I ove smo godine sudjelovali na međugradskoj smotri literarnog, novinarskog i dramsko-scenskog stvaralaštva.
Sudjelovali smo s radovima Negdje u daljini Ene Frkin, Riječ Darija Marjanovića, Moj drugi svijet Lare Agneze Mežnar, Moj grad Borne Banjanina, Snažne riječi Matea Francekovića, Moja ljubav Suzane Miškec i Jedan tren Marte Pisk. Upravo je Jedan tren predložen za županijsku razinu smotre pa mu držimo fige!
Sve tekstove možete pronaći u popisu literarnih tekstova, a ovdje donosimo predloženi rad.

 

Jedan tren

Sve je otišlo, sve je nestalo zauvijek.

Za samo jedan  tren, jedan časak tek...

Sve što je postojalo, propalo je nevjerojatnom brzinom.

Sad sve je zamagljeno gustom, jednoličnom crninom.

Sve duše u plamenu su ostale

I samo sjećanja, očajna i bezvrijedna, postale.

Zaboravljeni su stihovi koju su nekad bili izgovoreni...

Zaboravljeni su osjećaji koji su tada stvoreni...

Zaboravljene su riječi koje su ispjevane bile...

Zaboravljene su tajne koje tamo su se krile...

Samo jedan tren odnio je sve -

Osmjehe, suze, boli i poljupce.

                                                                                                                                                              Marta Pisk

 

5. Susret hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić”

Susret hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić” jedini je natječaj za dječje duhovno književno i likovno stvaralaštvo na nacionalnoj razini u Republici Hrvatskoj za djecu osnovnih škola. Nazvan je prema križevačkom župniku na glasu svetosti Stjepanu Kranjčiću koji je i sam pisao književne radove katoličke tematike.
Susret hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić” ima nakanu potaknuti stvaranje suvremenih dječjih duhovnih književnih (poezija, proza, igrokazi) i likovnih radova protkanih kršćanskim vrednotama.
Od ožujka 2015. natječaj se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Redovito sudjelujemo na ovom natječaju i redovito osvajamo nagrade i pohvale pa i ove godine očekujemo slične rezultate. Na natječaj smo poslali radove Marte Pisk, Tare Turk, Mateje Šimurine i Eme Perković.


Jedna mala riječ

Što znači jedna riječ mala?

Možda samo da bi smisao rečenici dala.

No, što ona znači u pravome životu?

Ima li ona kakvu novčanu svotu?

Riječ je nešto što u srce dira,

ona zavrti naše osjećaje poput nekog vira.

Ako je romantična, zaljulja nam glavu.

Ako je od nekog važnog, ima vrijednost pravu.

Ako ti ju netko tko ti se sviđa, pruži,

osmijeh će ti istog trena postati puno duži.

Ali što je s onim riječima koje srce režu

i zbog kojih istog trena gubiš ravnotežu?

Što je s onim riječima koje te udare poput groma?

Što je s onima koje te dovedu do živčanog sloma?

Loše je kada izlete slučajno

pa povrijede nekoga koga iskreno volimo.

Teško nam je kada izađu iz usta

pa u srcu ostane magla pusta.

Lako je oprostiti ako nevažan povrijedi,

ali ako nekog voliš, svako njegovo slovo ti vrijedi.

Stoga, prije nego što ti kobna riječ izleti,

svojih suza, raskida, ti se sjeti.

Sjeti se da ćeš plakati na jastuku plavom

i lupati o zid i srcem i glavom.

Progovorit ćeš tada samo jednu tihu riječ,

ali bit će prekasno već....
Marta Pisk

 

Lijepa i ružna

Jednoga je dana Ružna Riječ nemirno sjedila pokraj potoka i ljutito bacala kamenčiće u vodu. Puteljkom je pjevušeći dolazila Dobra Riječ pa je zastala i promatrala što Ružna Riječ radi. Vidjela je kako je Ružna Riječ nesretna i odlučila joj prići.

Međutim, kada je Dobra Riječ htjela nešto reći, Ružna Riječ počela je vikati na nju. Ružnim je riječima Ružna Riječ otjerala Dobru Riječ.

Ipak, Dobra Riječ nije odustajala. Otišla je kući i brzo se vratila noseći loptu kako bi se mogla igrati s Ružnom Riječi. Ružna Riječ je u sebi bila sretna jer se Dobra Riječ želi igrati s njom, ali to nije htjela pokazati. Zato je Ružna Riječ uzela Dobroj Riječi loptu i probušila ju. Dobra Riječ je počela plakati, bila joj je to najdraža lopta. Ružnoj Riječi je bilo žao što je rastužila Dobru Riječ. Ružna Riječ je odlučila reći nešto lijepo Dobroj Riječi pa joj je rekla: „Oprosti...“ Tom je malom riječju počelo veliko prijateljstvo Dobre Riječi i Ružne Riječi.
Matea Šimurina

 

Najveće čudo

Volim te, molim te, ljubim te, poštujem te...

To riječi su ljubavi i poštivanja.

Volim ih čuti, volim ih slušati,

moćne su i snažne,

emocije važne.


Ne volim te, ne poštujem te...

To riječi su zle,

nitko ih ne čuje i oglušimo se.


Svaka je riječ veliko čudo,

veliki plus ili veliki minus.

Pazi što kažeš i da uz put ne lažeš.


Opet, sve je to važno,

sve je to snažno,

jer svaka je riječ od tišine bolja

i s njome se riješiti

svaki problem  može!

Ema Perković

 

Svemoguća riječ

Riječ je najveće čudo,

može biti velika, mala ili dugačka.

Riječ je jako moćna,

jača od svađe.

Riječ se priča i smije,

kao vatra ona grije.

Riječi su najveće čudo,

da ih nema bilo bi ludo.

Matea Šimurina

 

Riječi

(Igrali se jednog dana brat i sestra. Igrali se radosno i veselo. Nakon nekog vremena nešto je u igri pošlo krivo i oni su se posvađali.)

BRAT (kroz plač): Baš si zločesta! Mrzim te!

(Sestra plačući odlazi u svoju sobu, a dolazi majka žurnim korakom.)

MAJKA: Znaš li ti što znači biti zločest?

BRAT: Da, biti zločest znači činiti loša djela.

MAJKA: Je li tvoja sestra učinila loše djelo?

BRAT: Je! Srušila mi je sve autiće, a jednog je čak i zgazila!

MAJKA (mudrim glasom, detektivski nastavlja): Kako se to dogodilo?

BRAT: Hodala je po sobi i nije uopće primijetila moje autiće pa ih je nogom porušila, a jednog je čak zgazila!

MAJKA: Je li to učinila namjerno?

BRAT: Mislim da nije....

MAJKA: Je li onda učinila loše djelo buduće je to napravila slučajno?

BRAT (bojažljivo): Ne...

MAJKA: Dobro, je li tvoja sestra zločesta ako nije učinila loše djelo?

BRAT: Nije....

MAJKA: Zašto si joj onda rekao da je zločesta?

BRAT (nakon razmišljanja): U tom trenutku nisam razmišljao što govorim.

MAJKA: Dobro.

(Činilo se da više nema pitanja i da će otići iz sobe, ali majka se samo promeškolji na mjestu na kojem je sjedila i nastavi s pitanjima.)

MAJKA: Znaš li ti što znači mrziti nekoga?

BRAT: Da, to znači da nekoga ne voliš...

MAJKA (dopuni i nastavi): ...i da mu želiš zlo. A onaj koji nekome želi zlo je zločest jer je to loše djelo. Voliš li ti svoju sestru i želiš li joj zlo ili dobro?

BRAT: Naravno da ju volim i da joj želim dobro!

MAJKA: Iz kojeg si joj razloga onda rekao da ju mrziš?

BRAT (iskreno prizna): Nisam razmišljao što govorim...

MAJKA (dovikuje sestri u drugoj sobi): Drugi puta budi pažljivija kako bratu ne bi srušila igračke!

SESTRA (iz druge sobe): Hoću!

MAJKA (okrene se sinu): Sad joj se idi ispričati.

(Brat odlazi u sestrinu sobu.)

BRAT: Oprosti! Obećavam ti da to više nikada neću reći!

SESTRA (sretno): Pa naravno da ti opraštam!

(Zagrle se. Dječak se vraća u svoju sobu gdje i dalje sjedi majka i postavlja novo pitanje.)

MAJKA: Znaš li ti što znači nekome nešto obećati?

BRAT: To znači da će se ono što kažeš najsigurnije ispuniti.

MAJKA: Najveće čudo je riječ. Riječ ima toliko tajni i pitanja, toliko pitanja koja nemaju odgovore, ali i pitanja koja imaju odgovore, pitanja o kojima se može razgovarati. No, ako ne znaš što riječ znači, onda ti ona ne vrijedi ništa. Neke riječi imaju jako ružno značenje, a neki ih ljudi govore drugima ne znajući što one zapravo znače. Tako nesvjesno povrijede druge. Neki ljudi pak znaju što znače te ružne riječi, ali ne razmišljaju o posljedicama njihova izgovaranja drugima, baš kao ti sada. I opet su ljudi kojima su upućene te riječi povrijeđeni. Zato uvijek pazi koje riječi koristiš, pažljivo ih biraj, ne budi brzoplet, jer, ponavljam ti, najveće čudo je riječ.

BRAT (dirnut majčinim riječima): Neću zaboraviti što si me danas naučila, obećavam ti.

MAJKA (nježno): Sada znam da razumiješ što znači obećati, zato ti vjerujem da ćeš misliti na ovaj naš razgovor. Sada se možeš ići igrati.

(Dječak odlazi u sestrinu sobu, a majka ostaje sjediti u svojim mislima.)

Tara Turk

 

 

Literarni i novinarski uspjesi naših učenika

Naši su literarci uvijek prisutni u životu škole, a njihovi radovi objavljuju se na mrežnim stranicama škole.
Najzapaženiji uspjeh ove godine svakako je, još jedan u nizu, prijedlog za državnu razinu smotre LiDraNo u kategoriji literarnog rada. Uspjeh je to Lovre Rimca, autora teksta Pravi put. Uz Lovru se na županijsku razinu LiDraNa plasirala i Lea Karasman s tekstom Prijateljstvo u istoj kategoriji. 
Na LiDraNu smo sudjelovali i s dva novinarska rada učenica Helene Vuković i Lorene Štengl.
Osim LiDraNa, literarci su osvojili i natječaj Volim svoj grad u organizaciji Gradske knjižnice Samobor. Na natječaj smo poslali 14 radova. Organizatori su nagradili deset radova od kojih su čak sedam radovi naših učenika: Ivana Jeržabeka, Lee Karasman, Luke Ilića, Helene Vuković, Klare Aščić, Eme Volar i Stelle Jardas. Ostali su radovi pohvaljeni.
Ove smo se godine okušali i u pisanju znanstveno-fantastičnih tekstova. Na Sferinom natječaju za najbolju znanstveno-fantastičnu priču sudjelovali smo sa šest priča naših autora: Eme Volar, Ene Frkin, Klare Aščić, Lucije Škiljan, Lovre Rimca i Darija Marjanovića.
Za Dane kajkavske riječi poslali smo 14 radova učenika: Anamarije Škiljan, Kristine Kupres, Nikole Ercega, Eme Perković, Lane Ivanuš, Stele Petrušić, Hane Erbežnik, Nike Mogulić, Mie Bašić, Sare Dolinac, Lukasa Librića, Luke Ašanina, Vesne Stanić i Marte Bašić. Rezultati ovog natječaja bit će poznati u rujnu 2015. godine pa se nadamo dobrim kritikama.
Novinari su nam ove godine bili jako ažurni sa svojim pričama objavljenim na našim mrežnim stranicama. Najzapaženiji rezultat svakako je onaj Helene Vuković u organizaciji HŠSS. Na natječaju Igram, pišem, lajkam Helena je svojim izvještajem proglašena jednom od najboljih osam osnovnoškolskih novinara naše države. 

 

 

Literarci osvojili čak sedam nagrada na natječaju Volim svoj grad!

Naši su literarci na natječaju Volim svoj grad, kojeg je organizirala Gradska knjižnica Samobor osvojili čak sedam nagrada! Učenici čiji su radovi nagrađeni su: Ivan Jeržabek, Lea Karasman, Luka Ilić, Helena Vuković, Klara Aščić, Ema Volar i Stella Jardas. Ostali su učenici dobili zahvalnice, a svi su radovi pohvaljeni. U prostoru Gradske knjižnice bit će postavljena izložba literarnih radova.
Čestitamo svim našim učenicima!
 

Listopad, 2014.

Povodom obilježavanja Dana grada Samobora, Gradska knjižnica Samobor organizirala je literarni natječaj Volim svoj grad. Po završetku natječaja, deset će radova biti nagrađeno na prigodnom programu knjižnice.
Članovi Literarne grupe dali su obol svojim pisanim izrazom. Njihove radove možete pročitati u Literarnoj grupi, dokumentu istoimenog naziva kao i spomenuti natječaj - Volim svoj grad. Našim budućim literarnim nadama želimo sreću!

Priloženi dokumenti:
valentinovo.pdf
Bozicne price.pdf
Bozicne pjesme.pdf
knjizevni susret.pdf
Stil je covjek.pdf
SAMOBORSKA RAZGLEDNICA l.pdf
portreti.pdf
Karlo Markovic, Zakon ljubavi.pdf
Antun Hrzic, Volio sam te.pdf
Laura Corluka, Vinkovacka bajka.pdf
Marija Vlahovic, S vremena na vrijeme.pdf
Mihael Delac, Tajna.pdf
Mihovil Arh, LJubav mog zivota.pdf
Nikol Cavlovic, Valovi.pdf
Paula Hude, Ljubav.pdf
Bernarda Kramaric, Donesi mi osmijeh.pdf
Leonardo Zivoder, Nasa knjiznica.pdf
Marija Razum, Ljubav.pdf
Mihovil Arh, Ljubav.pdf
Paula Vulic, Licitar.pdf
Rebeka Nedved, Ljubav.pdf
Hana Jutrisa, Ljubav spasava svijet.pdf
Ivana Copic, Smijmo se i volimo jedni druge.pdf
Lucija Skiljan, Ljubav spasava svijet.pdf
Marija Razum, Blago prijateljstva.pdf
Monika Ivekovic, Blago prijateljstva.pdf
Paula Vulic, Smijmo se i volimo jedni druge.pdf
Rebeka Nedved, Smijmo se i volimo jedni druge.pdf
dobrota.pdf
skromnost.pdf
PUT U OPATIJU.pdf
basne.pdf
Lucko.pdf
Roko.pdf
zvoncari i maskare.pdf
Lucija Skiljan, Ruka prijateljstva.pdf
pisanje i knjizne cari.pdf
Sto je dobro djelo.pdf
Vanessa Zizak, Ispruzen dlan.pdf
Volim svoj grad.pdf
Znacenje vjere u mom zivotu.pdf
Tko je za mene Isus Krist.docx
Isusova smrt i uskrsnuce.docx
Dora Togonal, Moja mama.docx
Jakov Kontak, Na Isusovom krstenju.docx
Lukas Ternjej, Slucajni prolaznik.docx
Mia Mrkus, Dani kruha.docx
Jedna mala rijec Marta Pisk.docx
Lijepa i ruzna Matea Simurina.docx
Rijeci Tara Turk.docx
Svemoguca rijec Matea Simurina.docx
Anamarija Skiljan, Najvece cudo.docx
Antea Arezina, Rijec.docx
Ema Perkovic, Najvece cudo.docx
Luka Ilic, Rijec.docx
O prijateljstvu.doc
Borna Banjanin, Moj grad.docx
Dario Marjanovi, Rijec.docx
Ena Frkin, Negdje u daljini.docx
Lara Agneza Meznar, Moj drugi svijet.docx
Marta Pisk, Jedan tren.docx
Mateo Francekovic, Snazne rijeci.docx
Suzana Miskec, Moja ljubav.docx
Luka Asanin, Ona.docx
Jura Bosnjak, Dobar kao kruh.docx
Jura Bosnjak, Isus je kralj.docx
Nikola Vujica, I ja sam Kristov ucenik.docx
Ema Volar, Voljela bih.docx
Ena Frkin, Kroz prozor.docx
Katarina Vilic, Mrtva nevjesta.docx
Luka Ilic, Ljubav.docx
Luka Ilic, Moj heroj.docx
Marta Pisk, Moja borba.docx





Raspored zvona

dopodne -
0. 7.10 - 7.55
1. 8.00 - 8.45
2. 8.50 - 9.35 - veliki odmor
3. 9.50 - 10.35
4. 10.40 - 11.25
5. 11.30 - 12.15
6. 12.20 - 13.05
7. 13.10 - 13.55

popodne -
0. 13.10 - 13.55
1. 14.00 - 14.45
2. 14.50 - 15.35 - veliki odmor
3. 15.50 - 16.35
4. 16.40 - 17.25
5. 17.30 - 18.15
6. 18.20 - 19.05
7. 19.10 - 19.55


Kalendar
« Studeni 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji


Anketa
Koliko vremena provodiš uz mobitel?







Brojač posjeta
Ispis statistike od 5. 11. 2009.

Ukupno: 789286
Ovaj mjesec: 4429
Ovaj tjedan: 1728
Danas: 73

Carnet
Javni web CARNeta - Vijest
15.11.2018. 15:35
CUC 2018: Mreža ideja – sve što trebate znati o novim tehnologijama i digitalnom društvu
Znate li kojih je sedam načina da propadnete kao WiFi stručnjak? Jesu li roboti već u našim školama? Što kad aplikacije koje koristimo više nisu besplatne? Kako potrošiti 10.160.430.000,00 kuna? Kako napisati STEM priču? Kako isprintati molekulu DNA na 3D printeru?

14.11.2018. 11:22
Započela provedba pilot projekta CRISS u osnovnim i srednjim školama Hrvatske
U rujnu 2018. godine započela je provedba onsite pilot projekta CRISS koji se odvija u okviru programa Europske unije za istraživanja i inovacije OBZOR 2020 i ima za svrhu razvoj i pilot implementaciju digitalne platforme za stjecanje, vrednovanje i certifikaciju digitalnih kompetencija učenika. 

05.11.2018. 10:07
Poziv na predstavljanje: Stare lektire u novome ruhu
U okviru Informativnog utorka, CARNET će predstaviti 72 nove inačice e-Lektira koje su objavljene na istoimenom portalu. Predstavljanje će se održati u utorak, 6. studenoga 2018. godine, u 10 sati u prostoru Gradske knjižnice na Starčevićevom trgu 4.

31.10.2018. 12:50
Održan okrugli stol "Ususret europskoj godini kibernetičke sigurnosti“
Prijevare putem interneta, računalne ucjene (ransomware), socijalni inženjering (phishing) i lažne vijesti (fakenews) samo su neke od tema o kojima se raspravljalo jučer na okruglom stolu "Ususret europskoj godini kibernetičke sigurnosti“ u organizaciji Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET, a u sklopu Europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti. 

25.10.2018. 12:17
Otvorene prijave na CUC 2018
Prijave na 20. CARNET-ovu korisničku konferenciju CUC 2018 su OTVORENE i traju do 5. studenoga u 23:59 sati. 

25.10.2018. 11:34
Održan četvrti hrvatski Forum o upravljanju internetom (CRO-IGF)
U četvrtak, 25. listopada 2018. godine u prostorijama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture održan je četvrti po redu hrvatski Forum o upravljanju internetom (CRO-IGF).  

24.09.2018. 14:45
Objavljen preliminarni program 20. CARNET-ove korisničke konferencije CUC 2018
Objavljen je preliminarni program 20. CARNET-ove korisničke konferencije CUC 2018 koja će se pod nazivom “CUC20: mreža ideja” održati od 21. do 23. studenoga 2018. godine u Konvencijskom centru Šibenik.

19.09.2018. 14:56
U okviru CECIIS-a održan Dan e-Škola
Na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu započela je trodnevna znanstvena konferencija posvećena informacijskim i inteligentnim sustavima - CECIIS 2018.

29.08.2018. 10:24
Webinar za učenike i roditelje: analitike učenja u e-Školama
Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET organizira webinar na temu sustava za analitike učenja koji je osmišljen u okviru pilot projekta „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola“.

28.08.2018. 13:51
Pilot projektom e-Škole značajno povećana digitalna zrelost 10 posto hrvatskih škola
Povećanje razine digitalne zrelosti 10 posto hrvatskih osnovnih i srednjih škola glavni je rezultat uspješno završenog pilot projekta „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola“ kojeg je Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET započela s partnerima 2015. godine. 





preskoči na navigaciju